Potencijal geotermalne energije u Gradu Križevcima proizlazi iz njegovog smještaja na području nekadašnjeg Panonskog bazena, geološke građe i povoljnog geotermalnog gradijenta. Na području Grada Križevaca nalazi se geotermalna bušotina Križevčanka-1 čije je postojanje utvrđeno dosadašnjim istraživanjima, a čija bi se veličina, rezervoarske značajke i njegova energetska snaga trebala potvrditi budućim istražnim radovima. Cilj projekta je korištenje geotermalnog potencijala u energetske svrhe za grijanje postojećih objekata u javnom vlasništvu koji se nalaze u neposrednoj blizini postojeće bušotine, kao i za potencijalno komercijalno korištenje.
Potencijal geotermalne energije u Gradu Križevcima proizlazi iz njegovog smještaja na području nekadašnjeg Panonskog bazena, geološke građe i njegovih značajki kao što je povoljan geotermalni gradijent, odnosno mogućnost formiranja podzemnih ležišta geotermalne vode. Na području Grada Križevaca nalazi se geotermalna bušotina Križevčanka-1. Geološka i srodna ispitivanja karakteristika bušotine, ležišta i geotermalnog fluida provedena su u dvije faze koje su pokazale da se na dubini od 1496 m nalazi geotermalni fluid temperature 68 ˚C, izdašnosti 3,5-5 l/s te ležišnog tlaka od 103 bara.
Krajnji cilj ovog projekta i dugoročni strateški plan Grada Križevaca vezano uz geotermalnog potencijal križevačkog područja je kombinirano korištenje geotermalne energije: daljinsko grijanje i komercijalno korištenje.
Naime, u neposrednoj blizini bušotine nalaze se zgrade dviju srednjih škola, sportska dvorana i gradski bazen. Spomenuti se objekti griju iz dvije kotlovnice. U kotlovnici Gimnazije nalaze se dva identična kotla, oba nazivne toplinske snage 600 kW. Iz ove kotlovnice se griju Gimnazija i Srednja gospodarska škola u objektu koji koristi i Visoko gospodarsko učilište. U kotlovnici sportske dvorane nalaze se dva identična kotla nazivne toplinske snage 200 kW koji griju samo objekt dvorane. Objekti bazena se ne griju.
Cilj ovog projekta je ispitati energetski potencijal Geotermalnog izvor Križevčanka -1 te, sukladno rezultatima istraživanja, uspostaviti sustave grijanja javnih objekata iz geotermalne energije (grijanje javnih objekata – škola, učilišta, sportskih dvorana i, potencijalno, gradskog bazena) te omogućiti korištenje istog u staklenicima i sušari u suradnji s Visokim gospodarskim učilištem Križevci, koje u blizini bušotine ima svoje ppoljoprivredne površine i praktikume, kao i potencijalno korištenje geotermalne energije u gospodarske svrhe, u poljoprivrednoj prozvodnji drugih subjekata.
Geotermalna energija dobiva na vrijednosti i važnosti upravo u aktualnom trenutku snažnog rasta cijena svih energenata u svijetu čije posljedice osjeća i Hrvatska. Europski zeleni plan definirao je geotermalnu energiju kao jednu od obnovljivih izvora.
Europski sporazum gradonačelnika za klimu i energiju okuplja na tisuće lokalnih tijela vlasti koja su se dobrovoljno posvetila provedbi ciljeva Europske unije za klimu i energiju te time podržavaju zajedničku viziju za 2050. kojima se gradovi potpisnici obvezuju na djelovanje koje će podržati smanjenje stakleničkih plinova, te usvajanje zajedničkog pristupa rješavanju ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene. Grad Križevci je 2011. godine pristupio Sporazumu gradonačelnika. Potpisivanjem Sporazuma, gradska uprava obvezala se na primjenu brojnih mjera energetske učinkovitosti kojima će u konačnici do 2030. godine smanjiti emisije CO2 za više od 20 %.
Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja izuzetno bogata geotermalnim izvorima vrlo visokih temperatura. U cilju većeg iskorištenja geotermalne energije u tijeku je izrada Strategije geotermalnog potencijala RH u koju će se unijeti znanje i iskustvo naftnih stručnjaka i geologa kako bi se svima onima koji odlučuju ukazali na važnost geotermalnih izvora kao obnovljivog, zelenog izvora energije. Prema sadašnjim procjenama trenutni hrvatski potencijal je oko 500 MWe iz poznatih geotermalnih ležišta, a stvarni potencijal je puno veći. Hrvatska ima natprosječne temperature geotermalne vode odnosno cca. 60 % više od europskog prosjeka, a među njima je i značajan broj ležišta s temperaturama iznad 150oC koja su pogodna za proizvodnju električne energije. U ovom je trenutku aktivno čak dvanaest istražnih prostora geotermalne vode za proizvodnju toplinske i električne energije i pet eksploatacijskih polja u proizvodnji i korištenju (jedno za proizvodnju struje, a četiri za proizvodnju toplinske energije). Baza geotermalnih podataka je veliki skup podataka prikupljenih posljednjih 40-tak godina na području Slavonije, Međimurja i Podravine tijekom Ininih bušenja u potrazi za naftom i plinom.
Velika početna ulaganja u geotermalne projekte su redovito najveći problem investitora zbog nevoljkosti banaka da financiraju istraživanja s neizvjesnim ishodom sada se mogu premostiti sredstvima iz fondova EU-a. To je prepoznao i Grad Križevci te samoinicijativno pokrenuo projekte iskorištavanja geotermalnih ležišta na svom području. Povećanje kapaciteta proizvodnje geotermalne energije direktno je vezano sa smanjenjem emisije CO2 jer je geotermalna energija obnovljivi izvor energije.
Grad Križevci osnivač je Komunalnog poduzeća d.o.o. i većinski vlasnik sa 76,5 % udjela u temeljnom kapitalu poduzeća, koje je trgovačko društvo registrirano za djelatnost eksploatacija mineralnih sirovina i istraživanje mineralnih sirovina i geotermalnih voda. Grad Križevci i Komunalno poduzeće d.o.o. 2011. godine sklopili su Sporazum o poslovnoj suradnji kojim je utvrđen zajednički interes za suradnju u području korištenja obnovljivih izvora energije, odnosno geotermalnog izvora „Križevčanka-1“. Grad Križevci sklopio je s Komunalnim poduzećem d.o.o. 2020. godine Sporazum o poslovnoj suradnji u istraživanju geotermalnih voda u istražnom prostoru „Križevci“, te time uključio poduzeće kao svog partnera u projektu istraživanja geotermalnih voda na ovom području.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo je Odluku o izdavanju dozvole za istraživanje geotermalnih voda u istražnom prostoru „Križevci“ (KLASA:310-01/20-03/05, URBROJ:517-06-3-1-20-1 od 13. siječnja 2020. godine, trgovačkom društvu KOMUNALNO PODUZEĆE d.o.o. Izrađena je Analiza i obrada dostupnih geoloških, geokemijskih geofizičkih bušotinskih podataka i reinterpretacija podataka snimljenih 2D seizmičkih profila u istražnom prostoru „Križevci i određene dvije potencijalne mikrolokacije za izradu nove bušotine.
Izrađen je Projekt geotermalne bušotine Križevčanka -1 (Kža-1)-hidrodinamičko ispitivanje i 19. siječnja 2021. godine ishođena je Potvrda Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja da Komunalno poduzeće d.o.o. može započeti s izvođenjem naftno-rudarskih radova prema izrađenom Projektu.
Cilj izvođenja istražnih naftno-rudarskih radova u postojećoj geotermalnoj bušotini Kža-1 je hidrodinamičko mjerenje za potrebe utvrđivanja karakteristika ležišta i definiranje parametara ležišta potrebnih za izradu Elaborata o rezervama. Projektom geotermalne bušotine (Kža-1-hidrodinamička ispitivanja) planirana je probna eksploatacija za potrebe hidrodinamičkih i laboratorijskih ispitivanja kako bi se utvrdile karakteristike ležišta.
Potencijal geotermalne energije u Gradu Križevcima proizlazi iz njegovog smještaja na području nekadašnjeg Panonskog bazena, geološke građe i povoljnog geotermalnog gradijenta. Na području Grada Križevaca nalazi se geotermalna bušotina Križevčanka-1 čije je postojanje utvrđeno dosadašnjim istraživanjima, a čija bi se veličina, rezervoarske značajke i njegova energetska snaga trebala potvrditi budućim istražnim radovima. Cilj projekta je korištenje geotermalnog potencijala u energetske svrhe za grijanje postojećih objekata u javnom vlasništvu koji se nalaze u neposrednoj blizini postojeće bušotine, kao i za potencijalno komercijalno korištenje.
Projektom „Izrada tehničke dokumentacije za korištenje geotermalne energije na području Grad Križevaca“ izradit će se sva potrebna tehnička dokumentacija za eksploataciju bušotine Križevčanka 1, glavni projekt za istražnu bušotinu Križevčanka 2, te idejni i glavni projekt za uspostavu sustava grijanja javnih objekata (district heating). Konkretno, cilj je geotermalnu bušotinu iskoristiti za grijanje kompleksa javnih zgrada koje su u blizini izvora kao što su škole, Visoko gospodarsko učilište, potencijalno gradskog bazena, ali i omogućiti korištenje geotermalne energije za grijanje staklenika i sušare u suradnji s VGUK koji u blizini bušotine ima svoje poljoprivredne površine i praktikume.
Grijanje javnih zgrada
Grijanje kompleksa javnih zgrada koje su u blizini izvora kao što su škole, Visoko gospodarsko učilište.
Grijanje staklenika
Omogućiti korištenje geotermalne energije za grijanje staklenika i sušare u suradnji s VGUK.
Grijanje gradskih bazena
Geotermalnu bušotinu iskoristiti za potencijalno grijanje gradskih bazena.